Prof. dr. Dalibor Ballian rođen je u Sarajevu 9. kolovoza 1962. godine. U rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu, a nakon toga i Šumarski fakultet. Za asistenta na fakultetu izabran je 1995. godine, te prolazi kroz sva nastavnička zvanja do redovitog profesora. Objavio je veći broj znanstvenih radova iz oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja te ekologije šuma, publicirajući samostalno ili u koautorstvu 248 znanstvena rada. Sudjelovao je na 105 domaćih i međunarodnih konferencija, na kojima je prezentirao samostalna i u koautorstvu 201 znanstvena rada.
Uz navedene znanstvene radove, objavio je i preko 350 popularnih članaka različite tematike. Brojni znanstveni radovi su citirani na Web of Science bazi podataka te su njegovi radovi citirani preko 1450 puta u znanstvenim člancima, knjigama i monografijama dok baza ResearchGate pokazuje citiranost 1600 puta, a Google Scholar 1900. Pored pisanja znanstvenih članaka, prof. Dalibor Ballian bio je recenzent brojnih znanstvenih radova za 46 različitih znanstvenih časopisa iz zemlje i svijeta.
U dosadašnjem radu objavio je tri univerzitetska udžbenika koji sadrže kompletno gradivo vezano za šumarsku genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, kao i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća.
Pored udžbenika, koautor je i sedamnaest monografija, više poglavlja u raznim knjigama, dvije skripte, a tu su i brojni prilozi u Hrvatskoj enciklopediji Bosne i Hercegovine.
Aktivno surađuje s brojnim istraživačkim akademskim institucijama, kako s fakultetima tako i s institutima iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. Dosad je 25 puta boravio na usavršavanjima iz oblasti oplemenjivanja šumskog drveća i genetike, kao i ekologije šuma.
Sudjelovao je u radu brojnih komisija u zemlji vezanih za šumski reproduktivni materijal kao i kontrolu GMO-a. Obavljao je niz različitih funkcija od kojih je najznačajnija prodekan za nastavu i prodekan za međunarodnu suradnju na Šumarskom fakultetu u periodu od 2010. do 2016., a bio je i pokretač doktorskog studija i njegov predsjednik od 2012. do 2016. godine.
Glavni je urednik u tri bosanskohercegovačka časopisa, Hrvatska misao, Lovački list i Naše šume. Značajan doprinos dao je i kao član brojnih komisija koje su tretirale problematiku zakonodavstva za šumski reprodukcijski materijal.
U profesionalnom smislu je veoma često konsultiran od šumsko gospodarskih društava s kojima ima veoma plodnu suradnju po pitanju rješavanja određene problematike u vezi sa šumskim reprodukcijskim materijalom.
Kroz 51 projekt i studije bio je angažiran u rješavanju niza znanstvenih i stručnih problema, od kojih je šest bilo financirano iz međunarodnih fondova. Svi projekti su uspješno privedeni kraju, a dobiveni rezultati su pridonijeli boljoj slici o bogatstvu naših šuma i njihovih potencijala, značajnih za njihovo održanje u izmijenjenim uvjetima sredine.
Također je bio aktivni sudionik u svojstvu voditelja studija tijekom izrade strategije razvoja šumarstva FBiH.
Bio je mentor na brojnim diplomskim radovima po predbolonjskom nastavnom programu, te mentor pet magistarskih radova i mentor tri doktorske disertacije. Tu su i brojna mentorstva završnih radova prvog i drugog ciklusa studija po bolonjskom programu.
Više puta sudjelovao je kao član komisija za odbrane doktorskih disertacija: četiri puta u Zagrebu (Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), jednom u Ljubljani (Biotehnički fakultet, Univerza v Ljubljani) te u Beču (Universität Wien), dok je u Bosni i Hercegovini bio članom tri puta, te kao mentor također tri puta.
