Ukupnu sedamstoljetnu spisateljsku tradiciju bosanskih franjevaca, autor Ivo Pranjković kondenzirao je u knjizi Književno blago Bosne Srebrene. Do sada je nedostajao takav obuhvatan pregled koji bi bio pristupačan široj kulturnoj javnosti. Već sama ta činjenica dostatno govori o važnosti ove knjige i njezinu doprinosu povijesti franjevačke, hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti i uopće kulture pisane riječi na tlu Bosne i Hercegovine. Jezik knjige je stilski odnjegovan, tekst čitljiv i prohodan. Uzevši sve to u obzir, knjiga zaslužuje visoku ocjenu, a autor priznanje za kreativno uložen trud! – iz recenzije fra Marka Karamatića
Književno blago Bosne Srebrene
35.00 KM
Nakladnik: Svjetlo riječi
ISBN: 978-9958-24-116-1
Godina izdanja: 2026.
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 333
Dimenzije: 17 x 23 cm
Ivo Pranjković rođen je 17. kolovoza 1947. godine u Kotor Varošu, gdje je polazio osnovnu školu. Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je Visokom od 1962. do 1966. godine, a zatim i novicijat u Kraljevoj Sutjesci. Poslije toga je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1973. okončao studij kroatistike i komparatistike. Od 1974. godine bio je zaposlen na Odsjeku za kroatistiku istoga fakulteta, gdje je bio u zvanjima lektora, asistenta, docenta, izvanrednoga profesora, a od 1996. do umirovljenja u zvanju redovitoga profesora na Katedri za hrvatski standardni jezik. Umirovljen je 2017. godine, kad je biran je i u zvanje professora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu.
Dobitnik je više nagrada i drugih priznanja. Član je (domaći) Akademije nauka Bosne i Hercegovine. Objavio je više stotina radova s područja gramatike, osobito sintakse, stilistike, normativistike i povijesti hrvatskoga jezika odnosno jezikoslovlja. Priredio je i/ili uredio veći broj knjiga, zbornika i drugih publikacija iz jezikoslovlja, književne povijesti i srodnih područja te autorske knjige: Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku (1984), August Musić (1989), Hrvatska skladnja (1993, 22002), Kronika hrvatskoga jezikoslovlja (1993), Adolfo Veber Tkalčević (1993), Turopoljska čitanka (1994, 22016), Sintaksa hrvatskoga jezika – Hrvatski jezik 3 (udžbenik za gimnazije, 1995, 21998, 32000), Jezikoslovna sporenja (1997), Lingvistički komentari (1997), Druga hrvatska skladnja (2001), Jezik i beletristika (2003, 22005), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta (s Josipom Silićem, 2005, 22007), Filološki vjekopisi (2006), Sučeljavanja (2008), Ogledi o jezičnoj pravilnosti (2010), Gramatička značenja (2013), Gramatika u riječima i riječi u gramatici (2016), Gramatičke graničnosti (2021) te Jezičnopovijesni ogledi (s Ladom Badurinom, 2022). U brojnim se radovima bavio i jezikom odnosno književnošću franjevaca Bosne Srebrene. Iz tog je područja objavio autorske knjige Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene (Zagreb, 2000), Franjevačko spisateljstvo na hrvatskome jeziku (Zagreb, 2008) te Bosna franciscana i hrvatski jezik (Zagreb, 2021). Osim toga priredio je i knjige Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini od XIV. do sredine XVIII. stoljeća (Sarajevo, 2005), u kojoj se gotovo svi prilozi odnose na spisateljstvo franjevaca Bosne Srebrene, te Izabrana djela Ivana fra Frane Jukića za izdavačku kuću Konzor (Zagreb, 2001).









