Teotim. Rasprava o Božjoj ljubavi

20.00 KM32.20 KM

Nakladnik: HKD sv. Jeronima
ISBN: 953-227-012-4
Godina izdanja: 2004
Uvez: Tvrdi
Broj stranica: 576
Dimenzije: 21.3 x 14.5 cm
Jezik: hrvatski

Naruči knjigu pozivom na broj

+387 (0)33 726 200

Podijeli
U ovoj knjizi sv. Franjo Saleški analizira naše intelektualne sposobnosti i prikazuje ljubav kao savršenstvo duha, a ljubav kojoj je cilj Bog kao savršenstvo ljubavi. Proučavajući potom sastavne djelove toga jedinstva između Boga i duše, on govori o tome kako nastaje nebesko rađanje božanske ljubavi i prati je sve do njezina vrhovna rascvjeta u rajskoj slavi i blaženstvu. Iza toga, svetac niže opasnosti koje prijete toj ljubavi u nama, kao i uzroke radi kojih ona propada, te im suprotstavlja vježbe koje su kadre da je sačuvaju i povećaju. U daljnjem toku rasprave on luči različite vrste ljubavi koje mi možemo imati prema Bogu i pokazuje, kakve posljedice prema Bogu i prema bližnjemu povlači za sobom zapovijed ljubavi koja je zapisana u evanđelju. Svoje izlaganje svetac zaključuje tvrdnjom, da je ljubav prema Bogu uzvišenija od svih savršenstava i kreposti. Na kraju on podaje nekoliko savjeta, kako treba u duši poticati tu svetu ljubav da ona napreduje i postaje sve veća i veća.
Ova je knjiga namijenjena kako redovnicima i redovnicama, tako i svima koji žive u dužnostima obitelji ili koji su vezani nekim drugim svagdašnjim društvenim dužnostima. Sveti Franjo Saleški je svakako htio da ova knjiga postane pristupačna svima i radi toga je oblik njegove Rasprave još značajniji negoli njezin sadržaj.

Sveti Franjo Saleški,crkveni naučitelj i ženevski biskup, rođen je 21. kolovoza 1567. u južnoj Francuskoj, u bogatoj plemićkoj obitelji. Prema želji svojih roditelja, studirao je pravo, a potom se usavršavao i u teološkim znanostima i zaređen je za svećenika. Kao župnik, poslan je u područje gdje je kalvinizam cvjetao te je gorljivo branio katoličku vjeru, a prema predaji to je činio i gluhim osobama, tumačeći im posebnim znakovima. Svoje propovijedanje i djelovanje nastavio je i kao ženevski biskup te je tako desetke tisuća ljudi vratio u krilo Katoličke Crkve. Imao je izražen osjećaj za blagost, siromahe i djecu, a iza sebe je ostavio i više teoloških djela, od kojih je najpoznatije “Filotea”, koje je prevedeno na mnoge jezike i doživjelo preko tisuću izdanja. Umro je 28. prosinca 1622. u Lyonu, u svojoj 55. godini, papa Aleksandar VII. proglasio ga je blaženim 1622. god., a tri godine poslije i svetim. Papa Pio IX. proglasio ga je crkvenim naučiteljem 1877. god. Štuje se kao zaštitnik pisaca i novinara, posebno katoličkih, a zaštitnik je i gluhih osoba, odgojitelja i ispovjednika.